''Svugdje je lijepo, a doma najljepše'' riječi su s kojima želimo osvijestiti bogatstvo našeg malog Šibenika i njegovih velikih ljudi. Željni znanja i novih zanimljivosti, sunčano poslijepodne smo odlučili iskoristiti za zeleni đir po gradu uz naše simpatične vodičice Sandru, Zlatku i Draženu. Meeting point je bio perivoj Luje Maruna ili kako ga mi Šibenčani poznajemo - park uz crkvu Gospa van Grada, tik uz fontanu koja već godinama raste ispred naših očiju zbog čega drugog nego zbog sedre. Iako je tu nekada bilo groblje, danas je park mala oaza mira kojeg čuva kip Svetog Frane uz lastavice, sovu i goluba. 

Potom smo se uputili na drugu zelenu lokaciju, točnije u perivoj Roberta Visianija gdje smo saznali sve o nekadašnjem izgledu gradske jezgre i parka, ali i o procvatu grada u to doba. Iako je većina nas imala osjećaj kao da je park oduvijek tu, informacije koje su nas zatekle su da je tu nekada bila vododerina, da se park jedno vrijeme zvao i park Maksima Gorkog te da je prvi park na svijetu sa Teslinom izmjeničnom strujom. U perivoju smo također dobili nekadašnji kodeks ponašanja u parku: jedno od pravila je da u park mogu ući ljudi koji su čisti i uredni, ali i bez psihičkih problema, što nas je sve mahom nasmijalo i navelo na pitanje možemo li to pravilo primijeniti i danas. 

U nastavku razgleda saznali smo nešto više i o samom životu Roberta Visianija, njegovom školskom kolegi Nikoli Tomaseu, zašto je studirao medicinu, gdje je radio kao liječnik, što je najviše volio raditi na svojim ferijama, koji mu je gradski kvart bio omiljeni te koliko mu je vremena trebalo da dođe do Beča na testiranje za mjesto profesora na Sveučilištu u Padovi (nismo bili ni blizu u procjeni!). Posjetili smo i vrt Svetog Frane te saznali nešto više o tipičnim mediteranskim biljkama, gradski trg Medulić i njegovu prekrasnu gliciniju te staru murvu koju smo mjerili uz pomoć metra, ali i sudionika. Samo da znate, od danas je mjerna jedinica troje ljudi za jednu murvicu! Ovom prigodom otišli smo i do groba našeg Roberta, zapalili svijeće i postavili cvijeće te mu dali do znanja da i dalje mislimo na njega! 

Za kraj naše ture, u predivnom samostanskom vrtu Svetog Lovre, cure su uz pomoć kolegice Ivanke (koja je za ovu priliku napravila fantastične tematske keksiće) pripremile pravu zelenu zakusku kako to i priliči 221.rođendanu našeg velikog sugrađanina: Roberte, UTV Mihovil i svi Šibenčani ti žele sretan rođendan!