Siverić: malo rudarsko mjesto velike industrijske baštine

Siverić: malo rudarsko mjesto velike industrijske baštine

U četvrtak, 19. studenog 2026. u organizaciji Društva za očuvanje šibenske baštine "Juraj Dalmatinac" održalo se u dvorani Civitas sacra predavanje naše članice i predsjednice Diane Bolanče o iznimno važnom dijelu naše industrijske povijesti. Naziv Siverić: malo rudarsko mjesto velike industrijske baštine zainteresirao je brojnu publiku stoga su u Civitasu, pored onih koje inače ispunjavaju dvoranu, trebali izvući i drvene stolice kako bi svi mogli sjesti. 

 

Iako Siverić kao naselje postoji najmanje od 15. stoljeća, priča o njegovoj transformaciji iz raštkanog seoceta u multikulturalno naselje urbanog karaktera počinje početkom 19. stoljeća. Diana nam je prvo dala kronoški uvid u ekploataciju siverićkog rudnika mrkog ugljena, zatim u kompanije koje su njime gospodarile te istaknute ličnosti koje se vežu za Siverić. Posebno je zanimljiv dolazak cara Franje Josipa I. po kojem je jedna jama kasnije ponijela ime, te prisutnost moćne bečke bankarske obitelji Rotschild koja je jedno vrijeme posjedovala rudnik. 

 

Uz brojne fotografije, razglednice, ali i tehničku dokumentaciju vratili smo se ne samo kojih stotinjak godina unazad, već smo prošetali dvama Siverićima - onim podzemnim, iz kojeg se crpio ugljen, te onim nadzemnim koji je zbog ugljena živio - i to vrlo bogatim društvenim životom. Po mapi tog nadzemnog prošetali smo od najstarijeg zdanja i upraviteljeve vile preko stambenih objekata, škole, pošte i Sokolane, kroz vrtove i staze te se popeli na Brižinu - mjesto na kojem se nakon separacije odlagala jalovina, te se spuštali do okna među preostale "tetke" - vagone za prijevoz ugljena. 

 

Na kraju ove fascinante industrijske priče postavljeno je pitanje: što ćemo danas sa Siverićem? Otvoriti muzej ili posjetiteljski centar? Je li moguća turistička valorizacija po uzoru na druge rudnike u Hrvatskoj i Europi, od većine kojih Siverić ima mnogo veći značaj? Tko i zašto je koči? Što se može učiniti? U čijem su vlasništvu objekti? Odgovore na neka od tih pitanja dala je gospođa Snježana Mrđen, predsjednica Kulturno-društvene udruge Ribaso iz Siverića koja je već poduzela hvale vrijedne korake organizacijom stručno-znanstvenog skupa "Siverić nekad i danas" te čišćenjem zapuštenih rudarskih jama. Nadamo se da budućnost ovog industrijskog blaga Dalmatinske zagore neće biti mrka kao ugljen, već da će kvalitetno interpretirana i prezentirana baština postati zamašnjak novih gospodarskih i demografskih promjena slikovitog mjesta pod Prominom. Stoga današnjem Siveriću možemo (i moramo) od srca poželjeti ono tradicionalno rudarsko "Sretno!"

Fotogalerija:

Napisano 20.11.2026, autor Zlatka Rodin

Nazad