Prošlu subotu (20.6.) u 11 sati naš član Dario Mikulandra proveo je sve zainteresirane Franjinim stopama po Šibeniku. Riječ je o tematskoj turi koja se održava u Godini sv. Franje – jubilarnoj godini Katoličke Crkve – koju je Papa proglasio povodom 800. obljetnice svečeve smrti. Tura je započela u Perivoju Luje Marune (kod Crkve Gospe vanka Grada) ispred kipa sv. Franje, rada šibenskog kipara Aleksandra Guberine. Ondje nas je Dario pozdravio i najavio sva mjesta koja ćemo posjetiti na turi.

Onda smo se uputili u Đardin (Perivoj Roberta Visianija); lokaciju koja se nalazi točno između dvije, vrlo važne za povijest franjevačkog reda u Šibeniku. Nešto istočnije, na nekadašnjem predjelu Psare, u trećem desetljeću 13. stoljeća došlo je do gradnje prvog franjevačkog samostana (uz crkvu sv. Andrije) na šibenskom području. Zbog napetosti do kojih je početkom 14. st. došlo između gradskih vlasti i Mladena II. Šubića, samostan je srušen, a franjevci su dobili novu lokaciju, ovaj put unutar gradskih zidina, gdje se i danas nalaze crkva i samostan sv. Franje. U samostanu nas je dočekao njegov dobri duh, fra Augustin, koji nam je pokazao i samostanski muzej. Tamo smo se upoznali s dugom tradicijom štovanja sv. Nikole Tavelića, prvog hrvatskog sveca koji je ponikao upravo iz tog samostana, a kojeg su šibenski fratri štovali dugo prije nego što je beatificiran 1889. i u konačnici kanoniziran 1970. god.

Dario nas je potom odveo u obližnju ulicu Antuna Vrančića ispred kuće gdje se nekad, po svemu sudeći, nalazila zajednica franjevačkih trećoredica, o čemu svjedoči i portal nad ulaznim vratima. Zadržali smo se i kod nekadašnjeg samostanskog kompleksa sv. Spasa, današnje pravoslavne crkve Uspenja Bogomatere, koji je (po nekim povjesničarima) nakon osnivanja 1391. god. najprije bio dom klarisa, koje su krajem 15. stoljeća promijenile regulu, odnosno samostan je postao benediktinski.

Tura je završila u predivnoj baroknoj crkvi sv. Lovre. Crkvu i samostan osnovali su franjevci s otoka Visovca koji su u strahu od Turaka, početkom Kandijskog rata, s okolnim narodom došli u Šibenik. Nakon peripetija oko lokacije, donesena je odluka o osnivanju novog samostana na Gorici. Kupnjom i (do)gradnjom okolnih kuća, franjevci su proširili posjed, ali i jačali svoj utjecaj u lokalnoj zajednici. Nju su uskoro, može se slobodno reći, i nadišli, jer je 1735. godine u samostanu sv. Lovre s radom započelo franjevačko Generalno učilište prvoga stupnja. U njegovu sklopu djelovala su dva studija: filozofije i teologije. Premda je ta visokoškolska ustanova ugašena tijekom Prvog svjetskog rata, samostan sv. Lovre do danas je ostao bogatom riznicom šibenske povijesti. U njegovoj crkvi pokopana je službenica Božja Klara Žižić, utemeljiteljica Družbe sestara franjevki od Bezgrješne; izvorne hrvatske redovničke zajednice koja u kontinuitetu djeluje od 1673. god.

Zahvaljujemo još jednom našem Dariju na odlično odrađenoj turi na kojoj nas je upoznao sa stoljećima dugom, snažnom i neprekinutom franjevačkom tradicijom Krešimirova grada, a sve vas pozivamo da i dalje pratite rad naše Udruge te nam se pridružite na nekoj od sljedećih tura.